Sastavni dio svakog muzeja je i knjižnica. Nema podataka o sigurnom datumu njezina osnivanja kao zasebnog odjela, ali su publikacije zasigurno počele stizati od trenutka osnutka Muzeja. Otvorenog je tipa, što znači da je dostupan svim korisnicima. Kao zatvorene bibliotečne cjeline unutar Fonda, nalaze se još dvije biblioteke – Šporčić s 494 naslova i Knežević s 641 naslovom. Najstarija knjiga – dokument u Biblioteci je Matica vjenčanih od 1781.-1834. i Popis krizmanika 1781.-1823. župe Smiljan.
Prema kategorizaciji svoga Fonda, knjižnica je specijalna, no česti korisnici su srednjoškolski učenici i studenti različitih fakulteta humanističkog ili društvenog profila te stručnjaci i znanstvenici.
Knjižni fond nastaje međumuzejskom razmjenom publikacija koje većina muzeja u Hrvatskoj tiska tijekom jedne godine, ali i inozemnom razmjenom. Najveći dio tih publikacija odnosi se na kataloge kao prateći segment različitih izložbi vezanih uz muzejsku struku, ali postoji i zavidan broj časopisa – zbornika ili godišnjaka koje muzeji s manjom ili većom redovitošću publiciraju. Manji dio fonda u Knjižnicu stigao je kupnjom ili kao otkup Ministarstva kulture, kada je riječ o likovnim monogra?jama.Izdavaštvo MLG je prilično skromno. Ako izuzmemo kataloge ili deplijane izložbi, koji se nešto više tiskaju u posljednja dva desetljeća, premda ni izdaleka dovoljno koliko se osjeća potreba, Muzej je tiskao svega nekoliko publikacija od kojih izdvajamo:.
– Vodič Arheološke zbirke MLG (prva tiskana publikacija, 1974.g.)
– Lički zbornik 1 (urednica Mara Hećimović-Seselja, tematika je u cijelosti posvećena etnografiji.
– Srednja Lika – socijalnogeografska transformacija, autor Dane Pejnović,studiozna slika kretanja populacije u dijelu Like, 1985.
– Tradicijski život i kultura ličkog sela – Ivčević Kosa, autorica Mare Hećimović-Seselja, 1985.
– Seobe i naselja u Lici, reprint izdanje Stjepana Pavičića, 1990.
– Pozdrav iz Gospića, monografija razglednica, urednik Marko Čuljat, 1997.
– Spomenica Muzeja Like Gospić, 2008.
